Red Čuvara grada Zagreba je sa svojim kasnoantičkim projektom “Legio VI Herculia” prošloga vikenda, 14. i 15. kolovoza 2021., sudjelovao na najvećem europskom kasnoantičkom festivalu “Carnuntum 333./2021.” u austrijskom gradu Petronell-Carnuntumu koji se već godinama održava u organizaciji Arheološkog muzeja Carnuntum i nekoliko austrijskih kasnoantičkih udruga za oživljenu povijest.Ovo je bilo prvo veliko kasnoantičko događanje na kojemu smo sudjelovali i upoznali brojne drage ljude s kojima smo dosad komunicirali samo online.
Pripadnici različitih iz jedinica u stroju (foto: Deniver Vukelić / Legio VI Herculia / Red Čuvara grada Zagreba)
Pedes Just i biarh Firmin na dužnosti čuvara matrona tijekom kupovine (foto: Deniver Vukelić / Legio VI Herculia / Red Čuvara grada Zagreba)
Vojni tabor Prvog kontubernija Druge centurije Desete kohorte Šeste legije Herkulije (foto: Deniver Vukelić / Legio VI Herculia / Red Čuvara grada Zagreba)
Ovo je bio jedan prekrasan vikend u kojem smo kuhali, družili se, čuvali stražu matronama, zajedno s ostalim legionarima podučavali najmlađe vojnim vještinama, pratili cara u njegovoj svečanoj povorci i sudjelovali u brojnim drugim aktivnostima.
Car Flavije Klaudije Julijan s vojnicima (foto: Deniver Vukelić / Legio VI Herculia / Red Čuvara grada Zagreba)
Zbirka medicinskog pribora hispanskog liječnika Marcusa Claudiusa Marcellusa (foto: Deniver Vukelić / Legio VI Herculia / Red Čuvara grada Zagreba)
Sam Carnuntum, kao povijesni grad, današnji gradić i arheološki lokalitet / muzej divno je mjesto prepuno povijesti i kulture. Carnuntum je nastao kao rimska utvrda početkom 1. st., a od sredine 1. st. postao je sjedištem rimske panonske flote. U narednim stoljećima postao je središte provincije Gornje Panonije, kasnije Prve Panonije. Na vrhuncu njegova postojanja, između 2. i 4. stoljeća Carnuntum je bio veliki grad koji se prostirao na 10 četvornih kilometara na kojem je živjelo 50.000 stanovnika i koji se sastojao od nekoliko dijelova.
Civilni dio nazivao se Municipium Aelium Karnuntum i imao je status municipija. Bio je okružen zidinama, imao vlastiti amfiteatar za 15.000 gledatelja, gladijatorsku školu, forum, javne kupelji, brojne obrte i trgovine, urbane vile i vlastitu luku na Dunavu.
Niže od civilnoga grada nalazila se velika guvernerova palača, također utvrđena i s vlastitom lukom, a nakon nje Canabae legionis, veliki vojni logor s nizovima građevina za smještaj i obuku vojnika te također s vlastitim amfiteatrom. Sredinom 4. stoljeća u blizini civilnoga grada sagrađen je i ogroman slavoluk koji je najvjerojatnije sagradio car Konstancije II., a koji se danas naziva Heidentor (Poganska vrata), ime koje su mu dali srednjovjekovni ljudi koji su vjerovali da je to grobnica nekog diva.
Carnuntum je 350. stradao u velikom potresu, a 374. uništila su ga germanska plemena Kvada i Jaziga. Zbog svega toga veliki rimski logor u Vindoboni, današnjem Beču, preuzima primat vojnog središta te nakon daljnjih napada barbara Carnuntum u potpunosti biva napušten i nestaje pod zemljom. Carnuntum se počinje arheološki istraživati od druge polovice 19. st., vrše se brojna iskapanja i gradi prvi veliki muzej 1904. godine u kojem se danas nalaze najvažniji nalazi pronađeni tijekom stoljetnih iskapanja. U posljednjih 130 godina otkriveno je samo 0,5 % nekadašnjega grada.
No, u posljednjih deset godina nastao je novi muzej na otvorenom, metodama eksperimentalne arheologije. Na izvornim mjestima nakon iskapanja, rekonstruirano je nekoliko zgrada i kuća: Kuća trgovca uljem, Lucijeva kuća, Urbana vila, Prenoćište i Javne kupelji. Sve je građeno alatima napravljenima na uzore na one rimske, kao i sve građevinske i infrastrukturne tehnologije također su kasnoantičke, a ne suvremene.
Tijekom posjeta Kasnoantičkom festivalu „Carnuntum 333./2021.“ prošloga vikenda, posjetili smo neke od ovih građevina i donosimo zanimljive fotografije. Svakako preporučujemo posjet ovome muzeju i gradu, jednoj od najznačajnijih austrijskih kulturno-turističkih lokacija. Više o muzeju na:
https://www.carnuntum.at/en.
Sjeverna ulica – urbana vila, prenoćište i javne kupelji (foto: Deniver Vukelić / Legio VI Herculia / Red Čuvara grada Zagreba)
Medicus Šeste legije Liberius u termama (foto: Pavle Pelikan / Legio VI Herculia / Red Čuvara grada Zagreba)
Biarh Firmin u termama, trenutci opuštanja (foto: Deniver Vukelić / Legio VI Herculia / Red Čuvara grada Zagreba)
Rimske javne kupelji (foto: Deniver Vukelić / Legio VI Herculia / Red Čuvara grada Zagreba)
Vrt iza jedne od kuća (foto: Deniver Vukelić / Legio VI Herculia / Red Čuvara grada Zagreba)
